BiH iz drugog ugla – Bjelašnica i Studeni potok

BiH iz drugog ugla – Bjelašnica i Studeni potok

Prostorno se masiv Bjelašnice može podijeliti na tri dijela. Prvi je centralni masiv sa najvišim istoimenim vrhom (lokalni naziv Opservatorij) (2067 m) na kojem se nalazi i meteorološka stanica izgrađena 1894, prva u Bosni i Hercegovini. To je i najviša stalno nastanjena tačka u Bosni i Hercegovini. Sa tog mjest počinjao je i start olimpijskog spusta. U neposrednoj blizini je vrh Vlahinja (2057 m). Na južnom dijelu je Krvavac (2061 m). Na zapadu je Hranisava (1964 m).

Visoravan omeđena planinama, Bjelašnicom sa sjevera, Treskavicom sa istoka, Visočicom sa juga i planinom Obalj sa zapada, naziva se bjelašnički plato.

Najveći dio Bjelašnice građen je od srednjih i gornjih trijaskih krečnjaka i dolomita. Krečnjačko dolomitske mase ispucale su brojnim pukotinama, koje su predisponirale jake kraške procese, zbog kojih se padavine brzo gube u podzemlju, pa je planina skoro bezvodna. Za vrijeme diluvijalne glacijacije na Bjelašnici su bili glečeri, najviše razvijeni na njenoj sjevernoj strani. I danas ima trgova djelovanja tih glečera.

Pećina Megara, poznata još i pod nazivom Kuvija, nalazi se u zapadnom dijelu planinskog sklopa Bjelašnice (Preslici planina, na sjeverozapadnoj padini brda Orlovca). Pećina Klokočevica ili Klokotnica nalazi se na istočnim padinama Bjelašnice, u blizini Babinog dola.

Dolina Studenog potoka nalazi se u blizini sela Umoljani, na južnoj strani planine Bjelašnica, oko 50 kilometara od centra Sarajeva.

Uz potok je vezana legenda, koja kaže da je u davna vremena stanovnike Umoljana napao golemi zmaj. Doletio je iz kanjona Rakitnice i imao je tijelo zmije, pa je vijugajući do Umoljana iza sebe ostavio trag kojim danas teče Studeni potok.

Stanovnici Umoljana utekli su na obližnje brdo Posiljak, gdje su zamolili Boga da ih spasi. Molitvama je udovoljeno i zmaj je pretvoren u kamenu stijenu koja i danas stoji na brdu Posiljak.

Neki smatraju da je Studeni potok najljepši u proljeće, kada snijeg otopi i njegov tok je bogat vodom, jer se ljeti zna desiti da potok gotovo presuši. Drugi će reći da Studeni potok treba posjetiti zimi, kada prizor vijugavog riječnog toka u dolini pokrivenoj snijegom djeluje zaista magično.

Istina je, zapravo, da ćete kada god da posjetite Studeni potok naići na očaravajući prizor. A, ako ste od onih hrabrijih i upornijih možete prošetati i do mjesta gdje se  Studeni potok ulijeva u Rakitnicu, obrušavajući se u kaskadama sa oko 400 metara visine.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *