Jablanica ima veoma dobre prirodne preduslove za razvoj turizma. Prirodni resursi u općini Jablanica su: Jablaničko i Grabovičko jezero, planine Prenj i Čvrsnica, rijeke Neretva, Doljanka i Šanica. Rijeke Doljanka i Šanica su veoma interesantne za sportski ribolov i kampiranje u prirodi. Obje navedene planine imaju preko 2000 metara n/v i kao takve predstavljaju izazov mnogim planinarima.Na spomenutim planinama postoji mogućnost zimskog i ljetnog turizma. Postoje uslovi za turno skijanje što je kombinacija skijanja i planinarenja. Kada je riječ o lovu nekada je bilo mogućnosti lova na visoku divljač, a danas je fond visoke divljači desetkovan usljed krivolova i predstavlja ozbiljan problem za opstanak ugrožene vrste divojarca na ovim prostorima. Stanje objekata na ovim planinam je, nažalost katastrofalno, a kada tome dodamo lošu markacijiu, postojanje minskih polja te neorganizovanost i nepostojanje turističke ponude jasno da ne možemo očekivati veliku posjećenost i značajnije korištenje ovih resursa.Na južnim obroncima Čvrsnice nalazi se Park prirode Blidinje koji dobrim dijelom zahvata jablaničku opštinu. U okviru parka je već afirmisano skijalište sa popratnim sadržajima individualnim i kolektivnim smještajnim kapacitetima.
Pored toga Jablanica ima i kulturno-historijski spomenike koji su proglašeni Nacionalnim spomenicima kulture od strane Komisije za očuvanje nacionalni spomenika BiH: kompleks Bitka na Neretvi sa muzejem i četiri nekropole stećaka.
Grabovičko jezero i rijeka Neretva pružaju mogućnost bavljenja sportskim ribolovom i to prvenstveno variličarstvom te su idealna područja za organizovanje takmičenja ovoga tipa. Pored ovoga ovi lokaliteti mogu biti zanimljivi i za vožnju kajaka.
Jablaničko jezero, svakako, pruža mogućnosti za odmor posebno u ljetnoj sezoni. Naime, odmah po svršetku rata Jablaničko jezero je postalo poželjna destinacija za bh građane koji sebi nisu mogli priuštiti odlazak na more, pa je u ljeto 1996, 97. i 98.godine zabilježen veliki priliv gostiju. Ovakav trend je potakao lokalno stanovništvo na izgradnju privatnih plaža, kampova i smještajnih kapaciteta, a zemljište uz obale jezera je postalo veoma atraktivno i skupo. Ovakva pojava dovela je do toga da imamo uzrpaciju priobalnog pojasa, koji je u funkciji zaštitne zone, pa čak imamo i gradnju na samome jezeru što uveliko narušava sam ambijenet. U posljednje vrijeme plaže postaju sve manje posjećene, a interes za dolazak na jezero je sve manji.
Vodopad Kravica
Teško je reći je li ovaj dragulj ljepši kada ga pogledate prilazeći mu s gornje strane dok njegovu punu ljepotu još skriva zelenilo kojim je okružen ili kada se niz stepenice spustite u njegovo podnožje, gdje vas dočekuju slapovi visoki od 26 do 28 metara koji grade vodeni amfiteatar. Brojni turisti uživali su u ovom lijepom krajoliku, a neki od njih došli su iz Australije, Novog Zelanda, SAD, Velike Britanije, skandinavskih zemalja, Koreje i zemalja arapskog svijeta.
Što bi se, međutim, dogodilo kada bi uzvodno od vodopada bilo izgrađeno šest mini-hidroelektrana, kao što to predviđa prijedlog prostornog plana Zapadnohercegovačke županije? Protiv toga se pobunila općina Ljubuški. Voditeljica općinskog odjela za urbanizam Lucija Mikulić kaže kako se prostornim planom želi štititi široki pojas uz rijeku, a istovremeno se predviđa izgradnja mini-hidroelektrana na rijeci, što, veli, predstavlja konflikt u prostoru, jer su, kako tvrdi, hidroelektrane i zagađivači. Ekolog Marinko Dalmatin kaže kako mini-hidroelektrane nisu klasični zagađivači, ali, dodaje, utječu na floru i faunu.
Pored vodopada, brojne posjetitelje može oduševit i bogat biljni i životinjski fond ove netaknute prirode.
Iako je vodopad godinama služio za osvježenje kupačima i kao atrakcija posjetiteljima, ovih dana je ova prirodna oaza uveliko pusta. Tek poneki kupač iz okolice svrati na osvježenje u smaragdnozelenu rijeku. Obale oko vodopada Koćuše su tijekom ljetnih mjeseci omiljeno sastajalište mladih iz cijelog Ljubuškog jer je ovo mjesto uz slapove na Kravici jedno od najpoznatijih kupalište rijeke Trebižat.
